Kulturna dobra grada Zagreba je zajednički projekt portala Lice Grada i servisa Fotografije Zagreba, a obuhvaća dokumentiranje nepokretnih pojedinačnih kulturnih dobara grada Zagreba. Projekt je aktivan od 2018. godine.

O pojmu kulturno dobro

Kulturno dobro je svako dobro od državnog interesa koje uživa osobnu državnu zaštitu. U širem smislu, kulturno dobro je kulturna baština koja pripada nekoj skupini ili društvu, tj. „nešto što ima i bit će očuvano kao kulturna vrijednost“. Kulturno dobro uključuje nepokretne ili pokretne materijalne predmete kao što je svjetska baština UNESCO-a ili dobra u skladu s međunarodnim komitetom Modri štit, a može biti i nematerijalna kulturna baština. Koncept „baštine” (francuski heritage za „nasljeđe”) je krajem 18. stoljeća prvi uporabio Henri-Baptiste Grégoire, biskup Bloisa.

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske, kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra su nacionalno blago, a mogu biti: pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleonotološkoga, arheološkog i znanstvenog značenja, arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost, nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Zašto projekt Kulturna dobra grada Zagreba?

Misija projekta Kulturna dobra grada Zagreba je dokumentirati važne elemente povijesti grada i tako grad Zagreb ostaviti u nasljeđe budućim generacijama.
Misija projekta je učiniti grad Zagreb vječnim.

Motivacija

Iako je projekt nastao 2018. godine, 2020. godina je učinila svoje. Potres koji je pogodio grad Zagreb i okolicu 2020. godine potvrdio nam je ono što smo znali i prije – ništa ne traje vječno. Gledajući arhitekturu grada Zagreba, isti je doživio ogromnu štetu koja u nekim slučajevima nikada neće biti vraćena u prijašnje stanje. Samo neki od primjera zagrebačke arhitekture koju nikada više nećemo vidjeti u izvornom izdanju su oštećeni vrhovi Zagrebačke katedrale, unutrašnjost Bazilike Presvetog Srca Isusovog u Palmotićevoj, uništeni vrhovi palače Kolmar na glavnom zagrebačkom trgu, kao i prepoznatljivo lice ovog projekta – kuće Mlinarić.

Zašto kuća Mlinarić?

Kuća Mlinarić je uvijek bila poznata kao prekrasno zdanje koje se nalazilo na spoju Jurjevske i Mlinarske ulice. Iako je i prije potresa bila u lošem stanju, oba potresa su ju dokrajčili zbog čega je morala biti srušena. Upravo je zato kuća Mlinarić jedan od simbola projekta Kulturna dobra grada Zagreba.

🔴 Aktualno stanje projekta

Projekt trenutno obuhvaća oko 400 fotografiranih kulturnih dobara s preko 2.500 fotografija istih tih objekata, što je oko 75% popisa koji se nalazi na službenim stranicama grada Zagreba – www1.zagreb.hr/galerijakd.nsf. Isti se taj popis koristi kao izvor za pisanje članaka navedenog projekta. Gledajući dosadašnji prosjek, broj novih dokumentiranih kulturnih dobara raste barem jednom mjesečno.

Portali sudionici

Uloga portala/servisa Fotografije Zagreba je dokumentirati projekt fotografijama, dok se na portalu Lice Grada pišu kratki tekstovi o pojedinim kulturnim dobrima. Sve fotografije koje se nalaze u sklopu projekta dio su velike baze fotografija servisa Fotografije Zagreba koja se na istim tim stranicama može pretraživati.

Članci na portalu Lice Grada

U sklopu portala Lice Grada možete pronaći članke na temu fotografiranih kulturnih dobara grada Zagreba. Važno je napomenuti da postoji određena odgoda između fotografiranih subjekata i napisanih članaka o istima.

Fotografije projekta

Kao što je već navedeno, sve fotografije projekta Kulturna dobra grada Zagreba nalaze se u bazi fotografija portala/servisa Fotografije Zagreba, a možete ih pronaći klikom na gumb dolje.