Opis: Velika ravnica podno utvrđenog srednjovjekovnog Gradeca svojevremeno je nosila ime Zagrebačko polje ili campo zagrabiensi, a prostirala se na jug do Save i preko nje, te zapadno do Kustošije i Črnomerca. Zagrebačko polje je bilo puno neobrađenih i zapuštenih terena, močvara, bara, a dio je bio prekriven i šumom.
Kroz to široko Zagrebačko polje prolazili su mnogi potoci, što pitomi što neobuzdani, a donosili su plodnost oranicama i vrtovima, čime su osiguravali osnovnu egzistenciju svim okolnim naseljima, posebno srednjovjekovnom gradu Gradecu.
Ako se malo približimo području užeg centra grada, podno Rokovog perivoja i Ulice Gorana Kovačića, nailazimo na mali potok Ilica, a između današnje Frankopanske i Medulićeve ulice prolazio je potok Cirkvenica (Medveščak), koji je dalje išao današnjom Tkalčićevom ulicom i Trgom bana Josipa Jelačića.
Medveščak je bio od značajne važnosti za cijeli grad. Naime, kako je bio granica između gradske i kaptolske jurisdikcije, bio je i poprište dugih borbi ta dva neprijatelja. Sjedinjen s potokom Gračancem, prolazio je cijelim gradom sve do Save, a njegove su vode tjerale brojne gradske, kaptolske i župne mlinove.
Vrlo rano, već u 13. stoljeću, gradska općina i Kaptol iskoristili su ga u svoju korist kopajući kanale jer je korito savskog potoka bilo plitko, te su njegovu vodu sveli na mlinove. Pretpostavlja se da je mlinova bilo mnogo jer se kanal za njega izgradio već kod Okrugljaka, (sjeverni dio grada), a tekao je Ksaverskom, Medvedgradskom i Tkalčićevom ulicom usporedno s matičnim potokom sve do Krvavog mosta.
Sredinom 13. stoljeća, u gradu se spominju tri mlina, a poslije ih je bilo i mnogo više. Kod Krvavog mosta nalazimo mlinove cistercita, ispod Popova tornja gradski, a prema sjeveru mlinovi sinova Čuporovih, franjevaca, novoveške župne crkve, a pretpostavlja se da ih je bilo i više, samo ti podaci nisu dospjeli u isprave.
Datum: 17. veljače 2022. godine
Lokacija: Tkalčićeva ulica
