Krajem 1880-e godine, 9. studenog, Zagreb je pogodio najrazorniji potres u povijesti. Potres je bio jačine 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Posljedice su bile katastrofalne, uništene su mnoge zgrade, mnogi stanovnici su pobjegli iz grada, ili se čak i iselili. U potresu su poginule dvije osobe, a 29 ih je bilo teško ozlijeđeno.
August Šenoa je bio neizravna žrtva potresa iz 1880., nakon kojeg je, mjesecima obilazeći ruševine, izgubio zdravlje i iduće godine umro pa stoga, nakon što smo i sami doživjeli neugodno iskustvo potresa, sada drugačije sagledavamo sav njegov život i književnu ostavštinu, naročito misli i poruke iz djela posvećenih njegovom voljenom Zagrebu.
Šenoa je svoj spomenik dobio u Vlaškoj ulici gdje je rođen 14. studenog 1838. godine. Autorica djela je Marija Ujević-Galetović. Kip je postavljen 1988. godine povodom 150. obljetnice Šenoinog rođenja.
