Donji grad oblikovao je moderni Zagreb onako kako ga poznajemo danas. Njegov razvoj započinje sredinom 19. stoljeća nakon rušenja zidina Gradeca i donošenja Regulatorne osnove iz 1865. godine, čime je stvoren temelj za plansku izgradnju. U tom kontekstu nastaje i Lenucijeva potkova – niz reprezentativnih parkova i trgova koji tvore jedinstvenu urbanističku cjelinu u obliku slova “U”. Ovaj projekt inspiriran bečkom Ringstrasse obuhvaća prostore poput Zrinjevca, Botaničkog vrta i Trga kralja Tomislava, a okružen je javnim zgradama izgrađenima u duhu neorenesanse, secesije i historicizma.
S arhitektonske strane, Donji grad čuva djela najvažnijih graditelja prijelaza stoljeća. Fasade stambenih i javnih zgrada odražavaju stilsku raznolikost – od klasicizma i historicizma do jugendstila i ranog modernizma. Imena poput Hermana Bollea, Viktora Kovačića, Drage Iblera i Huga Ehrlicha upisana su u temelje ovoga dijela grada, zahvaljujući projektima poput Doma likovnih umjetnosti i palače Burze. Donji grad tako ostaje živi arhiv povijesnih promjena i estetski reprezent grada koji se stalno razvija, ali čuva tragove svoje bogate prošlosti.
Brojne fotografije zagrebačke arhitekture pronađite u arhivi servisa Fotografije Zagreba klikom ovdje.